Java i PGP

Što je to PGP

• RSA za kriptiranje putem javnog ključa i
• IDEA za simetričnu kriptografiju putem tajnog ključa.

Konvencionalno kriptiranje putem tajnog ključa

Kriptiranje putem javnog ključa

PGP algoritam koristi principe jednog i drugog algoritma, međusobno ih kombinira kako bi na što efikasniji i brži način obavio vremenski zahtjevne poslove kriptiranja.

PGP način kriptiranja

Primijetite da nam je za dekriptiranje sadržaja poruke sada potreban tajni dio ključa kako bismo metodom javnog ključa dobavili ulaznu šifru simetričnog algoritma i konačno dekriptirali poruku.

Ovakav način zaštite sadržaja poruke "iza dva ključa" možda se čini slabijom implementacijom u odnosu na implementaciju koju bi imali kad bi koristili samo jedan način kriptiranja (analogija paralelnog spoja otpornika), međutim ovaj način po efektivnoj manifestaciji zadržava osobine metode javnog ključa i brzinu metode tajnog ključa, dakle poželjne osobine oba algoritma uz i dalje garantiranu priličnu sigurnost poruke. Nije naodmet napomenuti da ni IDEA ni RSA algoritmi dosad nisu razbijeni isto kao ni PGP-način kriptiranja kombinacijom ova dva algoritma.

Također je važno napomenuti činjenicu koja nije ilustrirana na slici, a radi se o primjeni MD5 algoritma kojim se obavezno svaka poruka dodatno zaštićuje bilo da se radi o kriptiranju putem tajnog ključa ili o PGP-načinu kriptiranja. MD5 algoritam ovdje služi istoj svrsi koju ima primjerice CRC-checksum informacija unutar neke arhive, s razlikom da je CRC daleko brži ali MD5 daleko pouzdaniji algoritam. Valja naglasiti da se u MD5 informaciju obično ubacuje i vrijeme kada je checksum napravljen, jedna stvar koja je CRC algoritmu potpuno nebitna.

Informacija MD5 algoritma nam je daleko najvažnija prilikom digitalnog potpisivanja nekog sadržaja.

Digitalni potpis

Inače upućeni govore da je NSA poznata po kriptografskom prisluškivanju te kao organizacija koja uvjerljivo prednjači po broju uposlenih kriptoanalitičara (mnogi je nazivaju kriptografskom CIA-om). Sve u svemu, zamjeniku direktora ovakve jedne organizacije svakako je za vjerovati.

No, vratimo se našoj analizi. Cilj ovog citata je bio da se ukaže na pouzdanost digitalnog potpisa koji je, nažalost, još vrlo daleko od ravnopravnosti prema potpisu rukom ili čak rukom potpisanim pa putem faxa poslanog dokumenta.

Digitalno potpisivanje čiji je prikaz dat na slici 5 je identičan postupak u gotovo svakoj implementaciji metode javnog ključa. Napravi se nekim od checksum algoritama (u konkretnom slučaju PGP -a to je MD5 ) kontrolna vrijednost koja jednoznačno opisuje sadržaj. Tada tu poruku kriptiramo putem tajnog dijela ključa metode javnog ključa (RSA secret key) na taj način svojim digitalnim potpisom (manifestiranim upisivanjem šifre potrebne za dobavljanje tajnog dijela ključa) garantiramo izvornost sadržaja (manifestirana jednoznačnim MD5 checksumom).

Pogledajmo sada na koji se način provjerava autentičnost digitalnog potpisa.

Potrebno je konstruirati MD5 "destilat" poruke koji naknadno uspoređujemo sa izlazom dobivenim "dekriptiranjem" digitalnog potpisa koristeći javni dio ključa korisnika.

Na koji način

• Java je previše spora pri izvršavanju kôda tako da bi zahtjevne operacije kriptiranja i dekriptiranja bile neoprostivo spore i
• sam PGP je prenesen na jednak, ako ne i veći broj platformi i operativnih sistema od Jave tako da se tu gubi Javin obično vrlo jak argument prenosivosti izvršnog koda.

Zašto ne PGP u appletu?

Primijetite da se ovdje radi o Java appletu, a ne o Javinoj aplikaciji, tako da se mora voditi računa o svim ograničenjima koje imaju appleti naspram aplikacija. Od prije navedenih ograničenja ovdje nam upotrebu PGP-a priječe sljedeća dva razloga:

• appleti ne mogu pokretati vanjske programe - tako da otpada automatska upotreba PGP vanjskog programa i
• appleti ne mogu koristiti native library datoteke.

• appleti ne mogu dohvaćati datoteke sa lokalnog čvrstog diska niti pohranjivati podatke u iste.

Gore navedene informacije nisu u potpunosti korektne jer se odnose na stariju verziju Jave (JDK v1.02). U novijoj verziji Jave je podržano ograničeno zaobilaženje striktno utvrđenih restrikcija appleta putem digitalno potpisanih JAR datoteka (dotična mogućnost je trenutno podržana samo u Internet pretraživaču Netscape v4.0 naviše), te digitalno potpisanih CAB datoteka (podržanih samo u Internet pretraživaču Microsoft Internet Explorer v4.0 naviše).

Način rada

Sa slike možemo zaključiti da je poslužioc u stanju obrađivati zahtjeve više od jednog korisnika istovremeno. Takav način obrade je u Javi jedino moguće ostvariti putem tzv. threadova odnosno odvajanjem zasebnih procesa obrade od glavnog procesa (po manifestaciji slično kao fork() funkcija u C-u). U suprotnom imali bismo zastoj jer bi bilo moguće vršiti obradu zahtijeva samo jednog procesa istovremeno. Ovakav pristup korištenja zasebnih procesa za određene radnje poznatiji je pod imenom multy-thread način. Također na slici možemo uočiti manje kućice u kojima piše session. To je uobičajen naziv za nezavisan proces obrade.

Što se konkretno tu zbiva. Pokretanjem PGPserver procesa otvara se novi servis na portu (Internet ulazu) broj 4444. Proces PGPserver čeka da ga neki drugi proces kontaktira te zatraži obradu (MasterSocket blokiran u proceduri accept()). Kad se to napokon i dogodi, PGPserver proces pokreće zaseban thread proces kojem prosljeđuje kao argumente parametre Internet veze (socket) procesa koji zahtijeva obradu. Thread proces preuzima daljnju obradu od PGPserver procesa koji tako postaje slobodan za ponovno prihvaćanje novog poziva. U ovoj konkretnoj izvedbi thread proces služi samo kao filtar između klijenta (tj. korisnika) i radnih rutina klase PGPradnik analizirajući prirodu pojedinog zahtjeva te u slučaju da je potreban dodatni argument čeka na njegov unos kako bi osigurao ispravnu obradu zahtjeva.

Podržane mogućnosti

• moguće je "jednokratno" pokretanje (predviđeno za testiranje) radnih rutina bez pokretanja cijelog poslužioca, te unošenje zahtijeva obrade putem komandne linije
• multy-threaded način obrade zahtijeva
• podrška za identifikaciju putem ident odnosno auth servisa (servis na internet portu broj 113)
• podrška za naknadno obavještavanje korisnika o rezultatima dekriptiranja poruke putem elektronske pošte
• CGI/Telnet kompatibilnost unosa zahtijeva (sve zahtjeve moguće je ručno ukucati putem direktne Telnet ili posredne CGI veze)
• podrška za PGP KeyServer (servis namijenjen razmijeni javnih PGP ključeva)
• podrška za pamćenje korištenih PGP javnih ključeva (key-caching)
• SSL kompatibilna podrška
• podržava sljedeće komande:
• HELP
• prikazuje upute o mogućim komandama
• PLAIN
• prikazuje "običnu", neprivilegiranu informaciju
• SIGN
• prikazuje neprivilegiranu informaciju s tom razlikom da je digitalno potpisana od strane poslužioca
• ENCRYPT
• prikazuje privilegiranu kriptiranu poruku za predefiniranog korisnika
• iENCRYPT
• prikazuje privilegiranu kriptiranu poruku za niz proizvoljnih korisnika
• poslužioc očekuje nakon unosa komande niz korisnika koje unosimo uzastopno jednog za drugim
• prazne linije se ignoriraju a unošenje završavamo kada unesemo samo točku u cijeloj liniji
• SIEN
• prikazuje privilegiranu potpisanu i kriptiranu poruku za predefiniranog korisnika
• iSIEN
• prikazuje privilegiranu potpisanu i kriptiranu poruku za niz proizvoljnih korisnika
• poslužioc očekuje nakon unosa komande niz korisnika koje unosimo uzastopno jednog za drugim
• prazne linije se ignoriraju a unošenje završavamo kada unesemo samo točku u cijeloj liniji
• LIST
• prikazuje sadržaj lokalne baze javnih ključeva
• DECRYPT
• pokušava dekriptirati poruku ili provjeriti digitalni potpis, te ako je poruka potpisana i potpisnik na listi privilegiranih korisnika, pokušava interpretirati dekriptiranu poruku kao niz komandi poslužiocu; privilegije pojedinih korisnika kontroliramo putem inicijalizacijkse datoteke
• nakon unošenja ove komande poslužioc očekuje kriptiranu ili potpisanu poruku; sve unesene linije izvan definiranog PGP omotača poruke koji je omeđen linijama "----- BEGIN PGP" i "----- END PGP>" se ignoriraju
• ukoliko unesemo više kriptiranih poruka uzastopce, tada će samo prva biti obrađena, dok će ostale biti ignorirane
• unošenje završavamo kada unesemo samo točku u cijeloj liniji
• DEBUG
• pokreće odnosno gasi DEBUG način rada predviđen za otkrivanje grešaka (puno više ispisanih informacija o funkcijama te kroz koje program prolazi, te ulaznim parametrima samih funkcija)
• INIT
• nanovo inicijalizira samog sebe
• korisna je prilikom dinamičkog mijenjanja parametara putem inicijalizacijkse datoteke (manifestacija slična UNIX naredbi kill -HUP 1)
• WHOIS <?>
• dobavlja KeyID/UserID informacije PGP javnih ključeva
• ako se informacija korisnika nalazi u memoriji (cache-u), tada se dohvaća bez daljnje provjere iz memorije
• ukoliko je poslužioc konfiguriran tako da koristi KeyServer, tada se informacija o pojedinom korisniku traži prvo po lokalnoj bazi javnih ključeva pa tek tada putem PGP KeyServera
• naredba zahtijeva unos korisnika odmah iza nje same
• podržani oblici unosa: "0x36329519" za pretraživanje putem KeyID informacije ili "Zoran Rajic <zox@imagine.cc.fer.hr>" za pretraživanje putem UserID informacije
• dohvaćeni javni ključevi ostaju u memoriji programa (automatsko cachiranje)
• CACHE
• prikazuje sadržaj trenutno pohranjenih ključeva u memoriji programa
• CLEAR
• briše sadržaj svih ključeva pohranjenih u memoriji programa
• UP
• prikazuje informaciju o statusu poslužioca
• IAIK
• PRIVREMENA KOMANDA (nije dokumentirana unutar standardnog prikaza HELP komande)
• pokreće SSL poslužioc (normalno privilegirana komanda, tj. dostupna samo određenim korisnicima putem PGP kriptirane ili potpisane komande)
• DIE
• PRIVREMENA KOMANDA (nije dokumentirana unutar standardnog prikaza HELP komande)
• završava rad poslužioca (server shutdown; normalno privilegirana komanda, tj. dostupna samo određenim korisnicima putem PGP kriptirane ili potpisane komande)
• KILL
• PRIVREMENA KOMANDA (nije dokumentirana unutar standardnog prikaza HELP komande)
• "nasilno" završava rad poslužioca zatvarajući njegov Internet ulaz (MasterSocket.close(); normalno privilegirana komanda, tj. dostupna samo određenim korisnicima putem PGP kriptirane ili potpisane komande)
• BYE
• završava sa radom (quit session)

Konfiguriranje poslužioca

Svi potrebni parametri koncentrirani su u jednu inicijalizacijsku datoteku. Pogledajmo koje sve parametre putem te datoteke možemo mijenjati:

C:\Java\src\dipl\PGP\Server> type prefs.ini

[KeyRings]
#SecretKeyRing = /home/zox/stuff/java/Web/secring.pgp /home/zox/.pgp/secring.pgp
SecretKeyRing = C:\Java\src\dipl\PGP\Server\secring.pgp
PublicKeyRing = C:\Java\src\dipl\PGP\Server\pubring.pgp

[General]
#MyName = Zoran Rajic <zox@imagine.cc.fer.hr>
MyName = PGP Java testing...

[Server]
Port = 4444
#Timeout = 1800
Auth = YES
AuthTMOUT = 5
MailBack = NO
SignatureValidTime = 3600

[Client]
#Timeout = 120

[IAIK-SSL]
CERT_SERVER = C:\Java\src\dipl\PGP\certs\serverCert1024.der
CERT_CA = C:\Java\src\dipl\PGP\certs\caCert1024.der
RSA_PKEY = C:\Java\src\dipl\PGP\certs\serverPrivateKey.der
RSA_PKEYtemp = C:\Java\src\dipl\PGP\certs\tempPrivateKey.der
Timeout = 120

[Secure]
Kamera = << _EOL_Kamera_list
1C0401C216FC4CB5:Josko Orsulic <josko.orsulic@fer.hr>
EFBFEF98D8DC3805:Zoran Rajic (zox) <zoran.rajic@fer.hr>
9F9B08EB36329519:Zoran Rajic <zox@imagine.cc.fer.hr>
CD2AB42F98F82FAD:PGP Java testing...
FCC34FAC95ED61A1:Mario Zagar <mario.zagar@fer.hr>
_EOL_Kamera_list

Server.down = << _EOL_Server_down
EFBFEF98D8DC3805:Zoran Rajic (zox) <zoran.rajic@fer.hr>
9F9B08EB36329519:Zoran Rajic <zox@imagine.cc.fer.hr>
_EOL_Server_down

SSLServer = << _EOL_SSLServer
EFBFEF98D8DC3805:Zoran Rajic (zox) <zoran.rajic@fer.hr>
9F9B08EB36329519:Zoran Rajic <zox@imagine.cc.fer.hr>
CD2AB42F98F82FAD:PGP Java testing...
FCC34FAC95ED61A1:Mario Zagar <mario.zagar@fer.hr>
_EOL_SSLServer

[EXE]
Kamera = kamera.controll.move
Server.down = server.suicide
SSLServer = SSLServer

[WebClient]
Server = pgp.rasip.fer.hr
Port = 80
Path = /cgi-bin/extract-key
CGIpath = ?op=get&search=

Pogledajmo pobliže što sve možemo kontrolirati putem dotične datoteke:

• KeyRings - putanja do baza podataka javnih i tajnih ključeva
• SecretKeyRing
• specificira putanje do baza podataka tajnih ključeva
• podržano je korištenje više baza podataka tajnih ključeva
• PublicKeyRing
• specificira putanje do baza podataka javnih ključeva
• podržano je korištenje više baza podataka javnih ključeva
• General - postavljanje generalnih informacija
• MyName
• OBAVEZAN PARAMETAR
• informacija o UserID-u poslužioca
• potrebna kako bi poslužioc "znao" koji je njegov identifikator javnog ključa kako bi mogao kriptirati i dekriptirati poruke
• Server - postavljanje parametara vezanih direktno uz program poslužioc
• Port
• informacija koji će port (internet ulaz) program poslužioc koristiti za uspostavljanje svojeg servisa
• Timeout
• govori koliko vremena želimo da poslužioc čeka na dolazak zahtijeva za obradu
• nakon isteka tog vremena automatski se generira java.io.InterruptedException iznimka pri čijoj obradi zatvaramo servis
• primjerice, ukoliko je vrijednost ovog parametra 1800 tada će se generirati Interrupted iznimka samo ako između dva zahtijeva za obradom poslužioc čeka dulje od 1800 sekundi (pola sata)
• ukoliko je vrijednost 0 (predefinirana vrijednost) poslužioc će raditi do vanjskog prekida ili eksplicitnog zahtijeva privilegiranog korisnika za prestankom rada
• Auth
• ovim parametrom definiramo želimo li provjeravati identitet dolazećih korisnika putem ident tj. auth servisa
• važno je za napomenuti da ukoliko koristimo ovu opciju obavezno postavimo i parametar AuthTMOUT jer se u protivnom može desiti da korisnik čeka unedogled na obradu svojih zahtijeva (u slučaju neispravnog ili prezagušenog identifikacijskog servisa na korisnikovom računalu)
• više o identifikacijskim servisima možete naći u dokumentima RFC 931 i 1413
• AuthTMOUT
• definiramo koliko vremena želimo čekati na potvrdu informacije o identitetu korisnika
• ukoliko nije navedena Auth opcija, ova vrijednost se ignorira
• MailBack
• definiramo želimo li da poslužioc šalje dodatne izvještaje o rezultatima dekriptiranja poruke
• eventualni izvještaj se šalje putem elektronske pošte i to ako je moguće na internet adresu pribavljenu putem identifikacijskog servisa (pogledati Auth opciju), te u protivnom na internet adresu definiranu unutar UserID informacije pribavljene iz javnog ključa korištenog pri dekriptiranju poruke
• ukoliko je dekriptirana kriptirana poruka, tada se elektronska pošta šalje također kriptirana za specifičnog korisnika te ako je poruka bila potpisana tada kao povratnu informaciju poslužioc šalje potpisan izvještaj
• SignatureValidTime
• ovim parametrom definiramo koliko će vremena (u sekundama) potpisana poruka biti valjana od trenutka kada je napravljen digitalni potpis
• za utvrđivanje valjanosti poruke koristi se informacija dobavljena iz MD5 signature poruke tako da ne postoji način zaobilaženja restrikcije postavljene ovom opcijom
• ukoliko je vrijednost 0, tada neće biti kontrole valjanosti poruke
• Client - postavljanje parametara vezanih direktno uz korisnike servisa
• Timeout
• postavljamo koliko vremena (u sekundama) neaktivnosti sessiona smije proteći do automatskog zatvaranja veze
• primjerice, ukoliko postavimo vrijednost od 120, tada će se veza prema korisniku nasilno zatvoriti (disconnect) ukoliko prođe 2 minute neaktivnosti u komunikaciji između poslužitelja i korisnika
• ukoliko je vrijednost 0, tada se neće kontrolirati vrijeme neaktivnosti
• IAIK-SSL - postavljanje parametara o stazama certifikata
• CERT_SERVER
• postavljanje staze gdje se nalazi certifikat SSL-poslužioca
• CERT_CA
• postavljanje staze gdje se nalazi CA certifikat SSL-poslužioca
• RSA_PKEY
• postavljanje staze gdje se nalazi RSA privatni ključ SSL-poslužioca
• RSA_PKEYtemp
• postavljanje staze gdje se nalazi privremeni RSA privatni ključ SSL-poslužioca
• Timeout
• postavljanje koliko vremena (u sekundama) neaktivnosti SSL-poslužioca smije proteći do automatskog zatvaranja servisa
• Secure - definiranje privilegiranih korisnika za pojedine specijalne servise
• EXE - definiranje stvarnih komandi koje reprezentiraju specijalni servisi
• WebClient - definiranje parametara KeyServer servisa
• Server
• postavlja ime poslužioca javnih ključeva
• Port
• postavlja vrijednost internet ulaza servisa (obično je port 80)
• Path
• postavlja stazu do konkretne komande namijenjene za dobavljanje ključeva
• CGIpath
• postavlja opcionalne parametre komandi za dobavljanje ključeva

Primjer rada

Pretpostavimo da korisnik želi privilegiranu informaciju i ne želi da se itko drugi domogne te informacije, pa makar prisluškivao informacijski promet tim dijelom mreže. Naravno da sljedeći primjer radi samo ukoliko je korisnik prijavljen za specijalni servis tj. da je naveden u privilegiranoj listi korisnika unutar inicijalizacijske datoteke samog poslužioca. Pretpostavimo dalje da korisnik želi povratnu informaciju u čitljivom ili možda grafičkom obliku, a ne kao kriptiranu informaciju. Razmotrimo na sljedećoj slici kako to shematski izgleda:
Slika 8: Shematski prikaz obrade specijalnog zahtjeva

Korisnik na svojem računalu formira zahtjev, kriptira ga i potpisuje putem PGP-a te koristeći applet korisničko sučelje ostvari TCP/IP vezu sa poslužiocem i pošalje svoj zahtjev.

Na drugoj strani prilikom realizacije veze poslužioc kontaktira identifikacijski servis korisničkog računala, te pribavlja informaciju o adresi elektronske pošte korisnika. Dalje prepušta obradu zahtjeva thread-procesu kako bi mogao dalje primati zahtjeve za obradom. Primijetite da se daljnja obrada izvršava unutar thread-procesa posve neovisnog o osnovnom toku obrade poslužioca te unutar zasebnog i izoliranog sessiona, tj. okoline obrade.

Nakon toga thread-proces dekriptira poruku, primjećuje da je potpisana, pregledava internu listu privilegiranih korisnika te pronalazi potpisnika u toj listi. Zatim ukoliko sama poruka prođe vremensku provjeru (da poruka nije previše stara) thread-proces specijalnom procedurom krene interpretirati sadržaj poruke uz provjeru svake pojedine komande navedene unutar poruke, točnije ima li privilegirani korisnik ovlaštenje izvršiti dotičnu komandu.

Po završenim provjerama thread-proces tada po nalogu korisnika radi dvije stvari:

1. pokreće novi thread-proces koji se pobrine za slanje izvještaja putem elektronske pošte (sam izvještaj je samo potpisan ukoliko je zahtjev stigao potpisan ili kriptiran i potpisan ukoliko je zahtjev bio potpisan i kriptiran)
2. pokreće novi thread-proces unutar kojeg se otvara novi servis sigurne komunikacije ostvarene putem SSL/HTTP protokola (trenutna implementacija SSL-poslužioca ne podržava provjeru identiteta korisnika putem SSL-korisničkih certifikata, no daljnja razrada ove implementacije bi to svakako trebala podržavati)

---

Korisničko sučelje

Java applet

Korisničko sučelje ostvareno putem Java appleta je kompatibilno sa JDK v1.0 programskim paketom što znači da ga podržavaju svi Java v1.0 kompatibilni internet pretražioci kao što su:
• Netscape, v3.0 naviše
• MS Internet Explorer, v3.0 naviše
• HotJava
• appletviewer, dio JDK v1.02 naviše
Razmotrimo kako izgleda korisničko sučelje:
Slika 9: Korisničko sučelje putem appleta

Kao što možemo primijetiti, korisničko sučelje je vrlo jednostavno za upotrebu i nema mnogo opcija. Razlog tome su uvelike prije navedena ograničenja koje sigurnosne norme nameću appletima. Nadalje, kako bi zadržali kompatibilnost za starijim verzijama pretražioca korisničko sučelje ne koristi nove mogućnosti koje pruža novija verzija Jave (JDK v1.1) kao što su JavaBeansi, pristup privremenom spremniku (clipboard) ili zaobilaženje striktnih ograničenja appleta putem potpisanih JAR arhiva.

Središnji dio prostora appleta zauzima tekstualni prozor koji ima dvostruku namjenu. Primarna je da se putem njega prikazuju rezultati zahtjeva obrade, tj. povratne informacije pribavljene od poslužioca. Sekundarne namjene postajemo svjesni kada mišem pritisnemo "Edit PGP msg" tipku. Tada tekstualni prozor mijenja sadržaj prikazanih poruka te boju pozadine u bijelo. Također se mijenja tekst unutar "Edit..." i "Send PGP msg" tipki u "Clear PGP msg" i "Exit editing PGP msg". Ovaj drugi režim rada tekstualnog prozora namijenjen je unošenju PGP poruke. Pritiskom na tipku "Clear PGP msg" brišemo sadržaj prozora kao i same PGP poruke, dok pritiskom na "Exit editing PGP msg" prelazimo u normalan način gdje se tekstualni prozor onemogućava za unošenje poruka, mijenja se pozadina u sivo, vraća prijašnji sadržaj te se na kraju mijenjaju tekstovi tipki u početne ("Edit.." i "Send PGP msg"). Pritiskom na "Send PGP msg" tipku šaljemo unesenu PGP poruku na obradu poslužiocu.

---

Napomena:

Applet nema mogućnost kriptiranja i potpisivanja PGP poruka već se to obavlja vanjskim PGP programom te se tako potpisana i/ili kriptirana poruka unosi u za to namijenjen prostor unutar korisničkog sučelja.

---

Što ako poslužioc ne radi?

Što se dešava ako putem appleta pokušavamo ostvariti TCP/IP vezu prema poslužiocu u slučaju da poslužioc ne radi? Problem nije trivijalan međutim ipak ga je moguće riješiti na nekoliko načina:
1. pokretanje poslužioca putem nezavisnog HTTP/CGI servisa,
2. konstruiranjem poslužioca po principima standardnih BSD daemon programa poslužioca što nam otvara mogućnost automatskog pokretanja poslužioca putem inetd temeljnog servisa (standardno rješenje na UNIX platformama),
3. osiguravanje servisa poslužioca putem frekventne provjere da li program poslužioc još uvijek radi (ostvarivo putem CRON servisa na UNIX platformama ili raznim schedule programima na drugim platformama) ili
4. uspostavljanje servisa baziranog na Java Virtualnoj Mašini (JVM) koji se služi dinamičkim ubacivanjem Java-objekata u listu aktivnih procesa manifestiranih poljem aktivnih klasa-spremnika.
U našoj realizaciji koristi se prvi način (HTTP/CGI) tako da ukoliko se applet ne može povezati s poslužiocem pokažemo alternativno korisničko sučelje:
Slika 10: Alternativno korisničko sučelje u slučaju da poslužioc ne radi

Kako vidimo na slici, prva tipka sa tekstom "KICK HIM" služi za podizanje poslužioca. To naknadno pokretanje poslužioca se vrši na taj način da pretražioc automatski pritiskom mišem na dotičnu tipku kontaktira specifičnu internet adresu pokrećući na taj način HTTP/CGI servis koji se pobrine da poslužioc proradi.

---

Napomena:

Applet može komunicirati sa internet pretražiocima poput Netscapea ili Explorera i nalagati im da prikažu sadržaj neke http://... adrese. Međutim to nije slučaj sa programom appletviewer (dio JDK paketa) kojim možemo pokazivati applete međutim ne i druge internet dokumente. Dotičan program takve naloge appleta jednostavno ignorira.

---


Razmotrimo i druga nabrojena rješenja:
• BSD inetd rješenje: zahtijevalo bi specifičan način otvaranja servisa poslužioca čija bi izvedba, doduše, bila dosta jednostavnija na UNIX platformama, međutim isto tako neizvediva na platformama koje ne koriste takvu strukturu pokretanja servisa (inetd MasterDaemon)
• CRON rješenje: mada je dosta pouzdano i zahvalno te svakako preporučljivo kao popratno rješenje, dakle uz recimo HTTP/CGI, ako bi se oslonili samo na dotično rješenje bili bi prisiljeni prilično frekventno pregledavati da li servis još uvijek radi (u većini slučajeva bi radio) što bi prouzrokovalo nepotrebno zauzimanje resursa računala.
• JVM rješenje: iako se ovo rješenje čini egzotičnim i vrlo apstraktnim (vjerujte, vrlo je apstraktno) predstavlja još ponajbolje rješenje pogotovo ukoliko na računalu želite imati par sličnih Java-baziranih servisa. Sama ideja se ne razlikuje od ideje BSD inetd rješenja bez obzira na čudnovatu izvedbu putem klasa-spremnika. Ovom i sličnim metodama se trenutno eksperimentira na RASIP zavodu FER-a tako da će vjerojatno vrlo brzo biti publicirana konkretna realizacija.